Manuel REO TAHITI 6e

64 ono ’ahuru ma maha TE MAU MOTU PARAURA’A ’A tai’o mai ’A parau mai Mata’ihau « Të pärahi noa ra ’o Ta’aroa i ni’a i töna ata ’e ’ua parau iho ra ia Mata’ihau, te hö’ë mata’i iti : ’A tere i nä poro e hä o te fenua nei ’e ’a fa’a’ite i te nüna’a i tö’u täpa’o aroha. Puhi mai ra ’o Mata’ihau i Mo’orea, i te mau motu nö Ni’a Mata’i mä e parau mai ra : ’Ia ora na ! Ma’urere a’e ra ’oia i Fakarava, parau iho ra : Kia ora ! Tae atu ra ’öna i Nuku Hiva ’e nä ’ö atu ra : Ka’oha nui ! E pou iho ra i Ma’areva, parau atu ra ’oia : Ena kotou ! Pe’e mai ra ’oia i Rurutu ’e ta’o iho ra teie mata’i iti : ’Ia ora.» ’A hi’o mai ’A fa’a’ite mai te tere ’o Mata’ihau. ’A fa’a’ohipa mai a. ’A höro’a mai i te i’oa o te mau motu e fa’ahitihia i roto i te tai’ora’a. e. Tei roto i te hea ta’amotu te motu ra ’o : 1. Mo’orea ? 2. Fakarava ? 3. Rikitea ? 4. Nuku Hiva ? 5. Rurutu ? Hi’ora’a : Uira’a : Tei roto i te hea ta’amotu te motu ra o Tahiti ? Pähonora’a : Tei roto ’o Tahiti i te ta’amotu nö Tötaiete. Te motu : L’île Te fenua : L’île, la terre, le terrain Te ’äi’a : La terre nourricière, la terre natale, la patrie Te mau motu nö Raro Mata’i mä : Les Îles-Sous-le-Vent Te mau motu nö Ni’a Mata’i mä : Les Îles-du-Vent HEURA’A TA’O

RkJQdWJsaXNoZXIy NzgwOTcw