Reo Tahiti CM2

98 ’A FA’ARO’O ’IA MÄRAMARAMA ’A fa’aro’o i te ’ä’amu o Nona, ’ia fa’aro’o ’oe i te haruru o te miti, ’a taui i te höho’a. 2 ’A pähono mai. 3 1 - ’O vai te mau ta’ata i roto i teie ’ä’amu ? 2 - ’Ua tupu teie ’ä’amu i hea ? 3 - I roto i te hea mau ’ä’amu e ’itehia te ta’ata ’amu ta’ata ? Nö te tauturu ia ’oe ana : grotte ’ötu’e : pointe mato : falaise ’ö’o’a : baie fa’a : vallée a’au : récif ’O Mahina te mata’eina’a. Te mau parau manamana a Hina i mua i teie mato. ’Ua ’amu ’o Nona ia Mono’ihere. E ’ere i te upo’o, e ha’ari rä teie. E ’ere ato’a i te tino, e tumu mei’a rä. ’Ua taputö ’o Nona räua ’o Noa. ’Ua pohe ’o Nona te vahine taehae. ’Ua pua te here i roto ia Hina ’e ’o Noa. ’O Nona te vahine taehae, Nona i te niho röroa. ’O Hina ’e täna täne ’o Mono’ihere. Te ana o Mono’ihere. 48 ATO’A permet d’introduire une idée ou une information nouvelle, il suit le mot qu’il détermine. g E noho ato’a ’o Monoihere i Mahina. Dans une phrase négative, il suit généralement le terme de négation et est traduit par «ni ou non plus». g E ’ere ato’a i te tino, e ha’ari rä. Ha’amana’o

RkJQdWJsaXNoZXIy NzgwOTcw