KEMANUOKEHINI

39 I te piti o te ’äva’e ’äpï, ’ua ’ö’omo ’oia i töna ’ahu tama’i. Rere atu ra i te Henua a Taha, tae roa i Hakaea. Tau iho ra i ni’a i te hö’ë ’äma’a miro, noho iho ra i reira, i te vähi one, ’äua-hä’ati-hia e te tumu ha’ari. ’Ua tïa’i, ’ua tïa’i… tae roa i te taime ’a ’ite ai ’oia i te mau honu ufa. ’Ua puhä mai, mai roto mai i te tai, haere mai nei i ni’a te one i raro a’e i te mau tumu ha’ari. I reira tö rätou herura’a, täta’itahi, i te ’äpo’o, tu’u atu ra i tö rätou mau huero. I te otira’a, häpo’i atu ra i te ’äpo’o. Höho’i atu ra i roto i te miti ë mo’e atu ra. Mea rahi te mau honu i haere mai e ’öfa’a i ni’a i te one, ’e i ho’i atu. ’Ua mäta’ita’i noa ’o Kemanuokehini ia rätou. ’Auë o te au ë ! Fa’ahiahia rahi töna i te mäta’ita’i-noa-ra’a i teie mau honu. Maoro i muri iho… I ’ite ai ’oia i te honu ufa ’e töna tua ’ana’ana mai te ’ana’ana o te moni. E honu ari’i vahine, ’o Akihonu te i’oa. ’Ua ’ite ’o Kemanuokehini i töna puhära’a mai, mai roto mai i te tai. Nö te ’ana’ana o teie paraha, ’ua türa’i marü noa te mau honu ufa iäna. ’Ua täpae ’o Akihonu i te vähi i fa’ata’ahia, i raro a’e i te tumu tou. I reira, ’ua ’ö i te ’äpo’o nö te vaiho atu i töna mau huero i poihere-rahi-hia e ana. ’Ua täpo’i i te ’äpo’o, e ho’i atu ai i roto i te miti. ’Ua hopu ë mo’e atu ra. ’Auë te ’oa’oa rahi ë ! ’Ua tia’i noa ’o Kemanuokehini ’ia po’i pauroa te mau huero honu. I te mo’era’a ihoä te mau honu ufa, rere atu ra ’o Kemanuokehini, tau i piha’i iho i te ’äpo’o i heruhia e Akihonu, ’ö i te ’äpo’o. Hitimahuta i töna ’itera’a atu ë, hö’ë ana’e iho huero e vai ra i te höhonura’a o te ’äpo’o. ’Ua rave ’oia i teie huero ma töna mai’u’u ’ävae, e rere atu ra. Tae a’e ra ’oia i Anaavau, e vai iho atu ra i te huero i roto i te ’öfa’ara’a manu i fa’ata’ahia nö te reira. I töna fa’ata’otora’a i taua huero ra, ’ua mo’e tä’ue noa ’oia. ’Aore roa ’öna i märamarama noa a’e i te ’ohipa i tupu. Ho’i atu ra ’oia i te fare ’e te rohirohi ato’a.

RkJQdWJsaXNoZXIy NzgwOTcw