Reo Tahiti CM2

28 ’A FA’ARO’O ’IA MÄRAMARAMA ’A mäta’ita’i e ’a fa’aro’o maita’i i teie tuha’a ve’a. ’A TÄU’APARAU ANA’E ’A tai’o ’e ’a ha’uti : Ta’ata päpa’i ve’a / Ta’ata hoe. 7 ’A fa’aro’o ’e ’a hïmene. ’A hoe i te va’a 8 9 PV TH - Te tahi mana’o ? - E ’oa’oa rahi nö teie rë mätämua i roa’a mai ia mätou. - E aha te huru o te hoera’a ? - E hoera’a ätea roa i teie nei mahana. - E aha te ’avei’a tä ’outou i täpe’a mai ? - Nä te pae apato’a mätou i te hoera’a mai, e mea fa’ahe’e noa nä ni’a i te väve’a. - ’E te piti o te pupu, e aha te mana’o ? - ’Aita, e mea itoito mau terä rä e vai ara noa nö te mea e mea püai ato’a rätou. - Mäuruuru i te pähonora’a mai. PV TH PV TH PV TH PV PV TH päpa’i ve’a : journaliste haruharu i te mana’o : interviewer mana’o : opinion, ressenti, quelque chose à dire rë : prix, récompense fa’ahe’e : surfer, glisser väve’a : houle hoera’a va’a : course de pirogues Nö te tauturu ia ’oe ’A rave ’a mau i te hoe ’A hoe i te va’a Nä ni’a i te moana ’A hoe i te va’a Färiuriu nei tö’u mata I te ’are o te moana Fäfati mai i ni’a roa ’A rave ’a mau i te hoe (Roru) ’A hoe ’a hoe ’A hoe i te va’a ’A hoe ’a hoe ’A hoe i te va’a ’Auë i te ta’i navenave Te rapa o te hoe E hoe ä vau i Tahiti Tö’u ’äi’a here rave : prendre mau : saisir fermement färiuriu : promener son regard ’are : vague fäfati : déferler (vagues) ta’i navenave : chant mélodieux Nö te tauturu ia ’oe 1 - E aha te tai’o mahana o teie tuha’a ve’a ? 2 - E aha te tumu parau ? 3 - ’O vai tei haru i te rë ? Nö te piti o te tuha’a ? ’E nö te tuha’a hope’a ? 4 - E aha te tai’o uäti a te mau pupu ? 05 06 07 © F.T. Va’a ’A PARAU MA TE MAUMAU ’ORE

RkJQdWJsaXNoZXIy NzgwOTcw