Annexes-LCP-Programmes-2016-Reo-rurutu

Annexes aux Programmes 2016 adaptés à la Polynésie française - Langues et culture polynésiennes Polynésie Française – 2016 Page 7 1. COMPRENDRE L’ORAL (CYCLE 2) / ÉCOUTER ET COMPRENDRE (CYCLE 3) A1 : L’élève est capable de comprendre des mots familiers et des expressions très courantes au sujet de soi, de sa famille et de l'environnement concret et immédiat, si les gens parlent lentement et distinctement. A2 : L'élève est capable de comprendre une intervention brève si elle est claire et simple. Capacités Exemples de formulations Connaissances culturelle et lexicale Connaissances grammaticale et phonologique Géométrie / mesures ’Ua ’ano 'o Pāpā e tāi’a ’anapō ra. 'Ua rōa'a mai tāna e 5 ume ’e e 4 tio. E ’ia ra’ira’a i’a tāna ? 'A mātutu mai. E 2000 farāne tā Pāpā. E ’o’o mai 'ōna e piti 'ā’ata ’uā moa. 350 farāne ’o ta’i 'ā΄ata. E ΄ia ra΄ira'a moni e toe mai ? Résolution de problèmes : mātutura'a rāve'a Monnaie Classificateurs : pētā, tātini, tā'amu… 'A rēni mai i te ta’i 'oema’a. E ΄ia poro ? 'A ΄āito mai i te rēni. 'A ’a'a'āfaro i tō 'oe rima 'ia tāmau i te ΄āito poro. Géométrie : rēni pōta’a, poroma’a, porotoru, poroma’a paeti'a, taimana... Histoire Eie te marae nō Tararoa. 'Ua ’ano mai te mau tupuna nā nu'a i te va'a tā'ie mai … ē tae atu i … Organisation sociale: ari'i, ’arioi, ’ara’ia, pū maire, tā’u’u, toa ... Migrations : tere o te tupuna,va'a … Vie d’autrefois : orara'a i mūta'a ra, tau mātamua ra, atua, marae… Géographie E ora te pua’ani’o i nu'a i te mou'a. Tei rōpū 'o Moerai ia Unaa 'e 'o Peva. Tei roto 'o Pōrīnētia farāni i te moana Pātitifā. E pae ta'amotu. E 260 000 ti’a’apa ta'ata i reira. Locatifs : nu'a, raro, mua, muri, roto, va’o, pae 'aui, pae 'atau, rōpū, i te pae, tai, uta, 'ō, 'orā, ’ūnei … Relief : mou'a, tara mou'a, aru/ fa’a, 'auai, muriāvai, ’iriātai, roto, ta’ora, avaava, ava, ’enua mou'a, motu, moana uri, tai, ta'amotu, 'Ōteania Graphisme Ecriture Production d’écrits 'A ’a'a'ī mai i teie mau 'īrava i te mau ta'o e tano. 'A pāpa'i, 'a pāpa'i ’a’a’ou. 'A ’a'apae ’ō ta’i rēni. 'A taui i te rēni. 'A pāpa'i mai ’ō ta’i 'īrava/ ā’e’e/ 'ā'amu. 'A pāpa'i mai i te ta’i ’a’apotora'a parau / pō’aira'a/ 'ōmuara'a parau. Graphisme : te rēni ti'a, te rēni pi’o, te rēni tārava, te 'ē'a turu … Supports : 'iri pāpa'i, puta pāpa'i, 'api pāepa … Matériel : tuira, pēnitara, pu’a pāpa'i, tūmā… Directionnels : mai, atu, a'e, i’o

RkJQdWJsaXNoZXIy NzgwOTcw